Sugovornik uvijek zna kada ga ne slušate

Bloggeri,

znate li da Vaš sugovornik uvijek zna kada ga neslušate i nazeinteresirani ste za ono što on govori? Ne vjerujete u to? Pročitajte ovaj post i uvjerite se! 

Kako bih temu mojega bloga učinila što zanimljivijom, malo sam prosurfala internetom i pronašla vrlo zanimljive članke. Toga možda nismo ni svjesni, no jedan članak, koji u cijelosti možete pročitati na stranici http://liderpress.hr/arhiva/32748/  , upozorava na to da naši sugorovnici i te kako znaju kada ih ne slušamo. Hm...ne znam jeste li to znali, ja nisam.

Nekvalitetno se poslovno komuniciranje ponajprije prepoznaje u nekvalitetnom slušanju. Najčešće ne slušamo kada se uspoređujemo s drugima, kada imamo negativan stav prema sugovorniku, kada mislimo na to što ćemo odgovoriti ili kada tražimo nekakvo prikviveno značenje.

Kompetentnost u vještinama komuniciranja prepoznata je kao sastavni dio menadžerskih vještina. U osnovi osjećaja kompetentnosti nalaze se samopoštovanje i samopouzdanje iz čega proizlazi da osobe s  više samopoštovanja i samopouzdanja u pravilu više  i efikasnije komuniciraju. 

Ti i Ja poruke  neizostavni su dio komunikacijskih vještina. Putem Ja-poruka izražavamo osjećaje i stavove bez prosuđivanja tuđeg ponašanja. ta vrsta može pozitivno utjecati i na naše i na sugovornikovo samopoštovanje.  Kao dobar primjer Ti i Ja poruke možemo uzeti situaciju kada nekome ponudimo da sjedne. To možemo učiniti na nekoliko načina. Ukoliko to učinimo iz Ti-poruke : "Sjedni." , to može zvučati pomalo kao naredba. No, ukoliko to učinimo iz Ja-poruke: "Volio bih da sjedneš jer se nadam da će nam tako biti ugodnije razgovarati" , pokazujemo uvažavanje i poštovanje prema sudioniku što će uvelike pomoći u daljnjoj komunikaciji. Ukoliko naš sugovornik nije obdaren samopoštovanjem, za tijek razgovora itekako je važno kako smo mu pristupili. Time što se osobe oko nas osjećaju bolje i sami se bolje osjećamo. To će u konačnici dovesti do boljih odnosa s drugima. S vedrim, komunikativnim i pozitivno orjentiranim ljudima sve vole surađivati i privatno i poslovno, a takvi ljudi često postižu dobre rezlutate na svim područjima života. Jeste li Vi jedan od takvih?

Nitko od nas ne voli da ga se ne sluša. U poslovnom svijetu to može imati i dalekosežnije implikacije. To je način na koji pokazujemo nezadovoljstvo, nespremnost za suradnju i nezainteresiranost za sugovornika. Nekvalitetno se poslovno komuniciranje ponajprije prepoznaje u nekvalitetnom slušanju. A upravo je slušanje iznimno važan dio komunikacijskog procesa koji omogućuje dvosmjernost i interaktivnost. Svi se ponekad nađemo u privatnoj ili poslovnoj situaciji u kojoj ne slušamo sugovornika.

Kako ćemo prepoznati da ne slušamo? To se događa u svim onim situacijama kad uspoređujemo sebe s drugima (‘Ovo si nikada ne bih dopustio’), kad imamo negativan stav prema drugima (‘To je i zaslužio’), kad umirujemo sugovornika (‘Smiri se, bit će bolje’), kad se sa sugovornikom uvijek slažemo. Ne slušamo u situaciji kad mislimo na to što ćemo odgovoriti ili, pak, tražimo prikriveno značenje u onome što nam sugovornik priopćava (‘Što on/ona to meni želi poručiti...’). Kvalitetno slušanje znači izbjegavanje obrane, kritiziranja, neslaganja, osuđivanja. To također podrazumijeva pustiti sugovornike da sami artikuliraju svoje ideje, zami-sli, prijedloge. Iluzija je misliti da sugovornik 'ne zna' ili 'ne vidi' da ga ne slušamo. On itekako zna i vidi. Lako možemo pretpostaviti što misli o nama i o našem mišljenju o njemu.


Postoji 7 vrsta neslušanja, a one su redom:  

1. Pseudoslušanje (slušatelj reagira kao da je usredotočen na razgovor, ali zapravo ne sluša sugovornika)
2. Jednoslojno slušanja (primanje samo jednog dijela poruke npr. verbalnog, dok se neverbalni dio poruke   zanemaruje)
3. Selektivno slušanje (osoba sluša samo ono je zanima)
4. Selektivno odbacivanje (usredotočenost na teme koje se ne žele čuti - odbacivanje)
5. Otimanje riječi (slušatelj sluša u onoj mjeri koliko mu je potrebno da ugrabi priliku za vlastiti 'nastup')
6. Obrambeno slušanje (slušatelj najnedužnije izjave doživljava kao napad na koji reagira obranom)
7. Slušanje u zasjedi (slušanje radi napada na sugovornika)


Nakon pročitanog, jeste li se pronaši u nekima od vrsta neslušanja? Pretpostavljem da svatko od nas je. Možemo to popraviti, ukoliko to želimo. A ukoliko budemo dobar slušatelj i dobra osoba za komunikaciju, život će nam biti bolji i kvalitetniji, u to sam sigurna. :)

Pozdrav! :)

Višnja